Mikronutricija: Vitamin D

Frane Herenda

Mikronutricija: Vitamin D

Frane Herenda

Podijeli:

Od srednje škole, a vjerujem i mnogim drugima, ostala mi je netočna i pojednostavljena klasifikacija vitamina: oni topljivi u mastima su štetni ako se uzmu u višim dozama, dok se vitamini topljivi u vodi mogu uzimati u beskonačnim, neodređenim dnevnim dozama.

Danas znamo da to nije točno i da primjerice vitamin C ne treba suplementirati iznad dva grama dnevno (iako je potrebno i daleko manje), da trebamo biti oprezni s primjerice folnom kiselinom, a s druge strane, priča o vitaminu D posljednjih godina doživjela je potpuni zaokret.

Ovo je jedna od onih situacija, kao što je bilo s primjerice omega 3 nezasićenim masnim kiselinama ili donekle s probioticima, gdje su „alternativa“, forumi i društvene mreže prethodili odobrenju stručne zajednice. To su ipak tri pozitivna primjera u moru poluinformacija, da ne mislite da zagovaram proroke s društvenih mreža koji neprestano u nečem novom vide lijek za sve.

U skladu s tim,  dnevne doze koje se spominju u različitim „protokolima“  su zasigurno pretjerane, moguće i opasne i malo je vjerojatno da liječe sve redom bolesti. Ali, idemo vidjeti zašto velik broj nas ipak treba suplementirati vitamin D i zašto je toliko važan.

U daljnjem tekstu razbijamo ustaljene priče o vitaminu D

  1. Da je uopće vitamin
  2. Da služi isključivo za kosti
  3. Da s njim treba biti jako oprezan jer je vitamin topljiv u mastima
  4. Da nam je dovoljno prošetati po suncu ili se sunčati preko ljeta da ga dobijemo dovoljno

 

VITAMIN ILI..?

Prvo, i malo ću vas vjerojatno iznenaditi, vitamin D većinu vremena uopće nije vitamin. Nije vitamin iz dva razloga – prvi je, sami ga stvaramo. On ne nastaje, kako znamo čuti, od sunca, kao da nekim čudom u našu kožu UV zrake zasiju ili donesu vitamin D, već ga sami stvaramo u našem tijelu, pod utjecajem UV zraka i to od ni više ni manje nego od nekoć omraženog kolesterola.

Ipak, da se ispravim do kraja – on može biti i vitamin – ako nemamo pristup dovoljnoj količini sunčeve svjetlosti, tad ovisimo o unosu izvana.

 

ČEMU SLUŽI?

Što je ako i kad nije vitamin i koja je njegova funkcija?

On je zapravo hormon.

I to hormon koji utječe na ekspresiju preko 100 različitih gena! To znači da „pomaže“ da se genetska uputa iz jako, jako puno gena uspješno prevede na proteine koji imaju bitne uloge u našem organizmu.

Vitamin D sudjeluje u nizu procesa vezanih, kako su nas učili, za kosti, ali i za imunitet, za zdravlje srca i krvnih žila.

Bez njega nećemo moći stvarati, primjerice, serotonin – upravo onaj, kako se to zna reći: „hormon sreće“. Tako u razdobljima stresa, treba razmišljati i o vitaminu D.

Kod primjerice, suplemenata za rast kose nikad nećemo pomisliti na vitamin D, a i za to nam je vrlo bitan.

Gotovo da nema naših temeljnih funkcija u kojima vitamin D ne sudjeluje!

 

KOLIKO NAM GA TREBA

Na kutijama dodataka prehrani piše da je RDA, preporučena dnevna doza 400IU (IU – internacionalna jedinica), a različiti „protokoli“ nam guraju dnevno 10 000 do čak 50 000 IU.

Kome vjerovati i gdje je prava istina?

Kao i obično, istina je negdje između, ali ipak daleko bliže preporukama iz RDA, iako dovoljno daleko.

Što se tiče vitamina D, imamo ogroman skok istraživanja posljednjih godina i potpuno smo promijenili naše shvaćanje od onog da je „to tek vitamin za kosti“, a vrhunac je postignut s epidemijom korona virusa gdje je šira javnost i zdravstvena zajednica uvidjela važnost dovoljnih razina vitamina D3 u krvi.

I koja je to razina?

Donedavno se smatralo da je 50ak nnmol/l dovoljno, u posljednje vrijeme smo se uozbiljili i podigli ljestvicu na 75 nmol/l. Predviđam da će idući korak biti podizanje ljestvice u smjernicama na 100 nmol/l.

Ono gdje smo definitivno primijetili manjak jest kod autoimunih bolesti. Da pojednostavim, u skupinama koje su imale iznad 100 mmol/l vitamin D3 bilo je značajno manje autoimunih bolesti, što nas i ne treba čuditi zbog iznimno bitne uloge tog spoja u imunološkom sustavu. Kada gledamo kartu SAD-a, vidimo da je više oboljelih od multiple skleroze u sjevernim državama  – to nije dokaz, ali je sugestivno.

Bitna stvar je za naglasiti, to što kod autoimunih bolesti možemo reći da često nedostaje vitamin D (i možda je njegov manjak  i faktor u razvoju, mehanizmima koje još ne poznajemo), vitamin D nije lijek za autoimune bolesti! Ali ga u svakom slučaju treba podići na potrebne razine.

 

KAKO POSTIĆI DOVOLJNE RAZINE VITAMINA D U KRVI

Prvo, neke teorije smatraju da smo mi, ljudi, kao vrsta, gubili pigment i postajali sve svjetliji kako smo napredovali u sjeverne krajeve, da bismo što bolje „hvatali“ UV zrake. Već ta informacija govori nam o važnosti vitamina D – oni naši preci koji su uspješnije „gubili“ tamnoputost, oni su uspješnije preživljavali i ostavljali potomstvo u krajevima gdje je bilo manje sunca.

A danas se jako bojimo i sklanjamo od UV zraka, zbog svih poznatih razloga. Koristimo i s razlogom zaštitne faktore, tako da je pravo pitanje koliko dobijemo šetnjom vitamina D.

Moje iskustvo je da svega 1 od 10 mojih pacijenata ima razine vitamina D preko 75nmol/l, neovisno o godišnjem dobu. To naravno nije klinička studija, i dolaze ljudi koji imaju određene poteškoće, ali ukazuje na vidljivi manjak u populaciji.

 

DA ili NE

Ako su razine ispod 75 nmol/l – svakako DA. Osobno bih podigao iznad 100 nmol/l.

TKO

Osobe s dokazanim manjkom, osobe sa slabijim imunitetom, autoimunim bolestima, trudnice, dojilje, osobe s prekomjernom težinom, bebe, onkološki pacijenti.

DOZA

Za one kojima je dokazan izraženi manjak – 4000 IU dnevno do mjesec dana, dalje nastaviti sa 1500-2000 IU.

MAKSIMALNA DOZA

Zadržati se na maksimalnoj dozi za odrasle od 4000 IU u jednom danu. Pretpostavlja se da dugotrajno uzimanje dnevnih doza većih od 10 000 IU naviše može dovesti do toksičnih učinaka.

Bebe do 6 mjeseci maksimalno 1500, djeca do 3 godine maksimalno 2500IU dnevno.

OBLIK

S vitaminom D obično nema prevara, osim različitih „protokola“ sa pretjeranim dozama.

MIŠLJENJE

Smislena suplementacija za veliki postotak stanovništva, sa malim rizikom.

IZVOR U HRANI

Masna riba.

DODACI PREHRANI

Vitamin D može se uzimati u dodacima prehrani kao sam ili u drugim kombinacijama namijenjenima za imunitet.

Od naših vlastitih formulacija tu su dva proizvoda u liniji Farmacea – Ehinacea ZnD (tablete) i Ehinacea ad Astra (tekući oblik).

Farmacea-EhinaceaZnD4 Farmacea-EhinaceaAdAstra4


Povezani proizvodi


Pročitaj još

Komentiraj

Pretplati se na newsletter i ostvari 10% popusta.

  • This field is for validation purposes and should be left unchanged.
Item added to cart.
0 items - 0,00  (0,00 kn)