Adaptogeni
Naziv adaptogeni je iskovan u krugovima prirodnih terapija i marketinga, danas se često provlači kroz tekstove i marketinške poruke za više biljaka i biljnih ekstrakta, a gdje god se marketing uhvati posla, uvijek moramo biti na oprezu. Uz to, medicina još nije prihvatila adaptogene. To ne mora značiti ništa loše, tako je bilo i s vitaminom D (osim za kosti) i s omega 3 nezasićenim masnim kiselinama, no treba zadržati i dozu sumnje i ne uzdizati ih u još jednu klasu „svelijekova“, kako to često volimo raditi kad se oduševimo s nečim.
Naziv adaptogeni iza sebe skrivaju želju za homeostazom, odnosno održanjem našeg organizma u ravnoteži, često govoreći u smislu održanja ravnoteže kod povećane izloženosti naporu i stresu. Ništa novo za modernog čovjeka, izloženog podražajima i naporima kroz cijeli dan. Sve što može pomoći, a ne može pogoršati, bilo bi korisno.
Čovjek i stres
Evolucija nas je pripremila na napad divlje životinje, drugog čovjeka, lov, bolest. Omogućila nam je mehanizam kojim nam se poveća broj otkucaja srca u minuti, da krv ode u mišiće, da smo općenito fizički spremniji za kratkotrajno razdoblje pojačane potrebe. Razvoj ljudske vrste tek je u zadnjim minutama, ako usporedimo s razdobljem dok smo bili lovci sakupljači, dočekao dugotrajne stresove koji ne prestaju.
Naše tijelo se na takav dugotrajni stres također nastoji adaptirati aktivacijom osi hipotalamus, hipofiza, nadbubrežna žlijezda, da bi se između ostalog povećalo lučenje kortizola. Molekule koja nam trenutno treba da možemo odgovoriti na stres, ali dugotrajno povećano lučenje kortizola dovodi do niza poteškoća.
Mi smo prilagođeni i znamo se nositi sa nizom manjih dnevnih stresnih događaja, nakon kojih slijede razdoblja smirenja. Ako stres traje i pretvori se u kronični, doći će naposljetku do pada lučenja kortizola, i tu fazu karakteriziraju često simptomi nalik depresiji.
Burn out
To ipak nije depresija, i za razliku od većine depresija, osim nekih atipičnih, razine jutarnjeg kortizola će biti vidljivo niže od normalnih. To možemo nazivati adrenalni zamor, kronična iscrpljenost, burn out.
Takvo stanje se može tretirati, uz naravno pomoć psihološku pomoć i promjene životnih okolnosti, i biljkama. Iako, iz mog iskustva, daleko je bolje pokušati prevenirati, nego vraćati tijelo u homeostazu.
Adaptogene biljke
Osobno, volim biljke koje se karakterizira kao adaptogene. Često su tu spominjani američki i sibirski ginseng, ashwagandha, astragalus, sladić, ružičasti žednjak (rodiola), đumbir…
Poželjna djelovanja kod adaptogena su povećavanje rezistencije našeg organizma na stres, produljeni napor, protuupalno djelovanje, djelovanje na imunitet, djelovanje na kronični umor itd.
U prijevodu, bit će nam korisne biljke koje pozitivno djeluju na održanje pravilnog funkcioniranja osi hipotalamus – hipofiza – nabubrežna žlijezda.
Rodiola
Moj „omiljeni“ adaptogen je rodiola (Rhodiola rosea), odnosno ružičasti žednjak, biljka koju uporno tražim po Velebitu, a sreo sam je samo jednom. Ona nije čudotvorna, iako joj neki pridaju ta svojstva, ali uistinu može pomoći kod osoba koje su izložene dugotrajnim naporima, posebno u razdobljima kad očekuju povećano opterećenje. Može se koristiti kod prevencije i za vrijeme teških razdoblja, ili ako smo zakasnili, kao dio tretmana oporavka.
Rodiola nije bezazlena biljka, ona se ne smije koristiti kod djece, trudnica, dojilja, kod terapije antidepresivima, antipsihoticima. I dulje korištenje isključivo uz nadzor stručnjaka. Izvrsna biljka, koja može mnogima pomoći.
Poteškoća s rodiolom je što svega manji broj pripravaka na tržištu ima zadovoljavajuću kvalitetu i treba ih pažljivo tražiti. Ekstrakti, da bismo imali dokaz o kvaliteti, moraju biti standardizirani na dvije vrste spojeva: salidrozid i rozavin.
Iz mog iskustva, uistinu može pomoći ljudima opterećenima na poslu u određenim razdobljima, studentima u vrijeme spremanja ispita, sportašima koji se spremaju za natjecanja ili za oporavak nakon takvih razdoblja.
Drugi adaptogeni
Studije su rađene i na američkom i sibirskom ginsengu, na astragalusu, sladiću. Osobno biram sibirski ginseng ili ashwagandhu kod sportski aktivnih ljudi ili kod ljudi u starijoj životnoj dobi, često uz rodiolu.
Astragalus volim kod ljudi gdje je vidljiv utjecaj stresa na imunitet i primjerice, alergije, dok je sladić izvrsna protuupalna biljka koja voli držati nadzor nad nadbubrežnom žlijezdom. Sladić neki lošije podnose, iako je biljka koju biramo i kod gastritisa, nekima malo lošije padne. Izbjegavat ćemo je kod povišenog tlaka.
Sve ove biljke ćemo upotrebljavati u obliku gotovih ekstrakata, standardiziranih na aktivne tvari. Zato nam je bitno imati povjerenja u proizvođača i uzimati prave doze. I naravno biti svjesni mjera opreza.
Dakle sve ove biljke zapravo djeluju i na nadbubrežnu žlijezdu i posljedično na imunitet. Regulirajući naš odgovor na stres, smanjujemo i šansu pada našeg imunološkog odgovora. One mogu pomoći, zgodne su za koristiti u razdobljima iscrpljenosti, pada imuniteta, povećanog opterećenja, ali uza svu pomoć, niti jedan stroj, a kamoli naše tijelo, ne možemo gurati dugo preko njegovih granica.
